Koliko afrička svinjska kuga može preživjeti u kulenu i kobasicama, a koliko u zamrznutom mesu?

Zemljak na početku ističe da virus afričke svinjske kuge nije patogen, došao je iz Republike Kongo, dakle radi se o tropskom virusu. "Dok smo mi studirali, to je bila bolest slična plavom jeziku, boginjama i sličnom", rekao je i podsjetio da je na područje Europe ušao još 2007. i to - putem Gruzije.

ASK u 20 zemalja EU-a

"Zahvaća preko 20 zemalja EU-a, ali i van nje. Danas imamo situaciju da se širenjem s juga, virus ASK-a 2023. pojavio i u Vukovarsko-srijemskoj.

Kako napominje, bolest nema lijeka, kao ni cjepiva.

"Postoje eksperimentalna cjepiva u jugoistočnoj Aziji, no cijepljenje njima bi otežalo dodano promet i svinjetine kao i živih svinja", ističe pa dodaje da je jedini način borbe protiv virusa afričke svinjske kuge strogo pridržavanje mjera i propisa, a kad jednom dođe do probijanja virusa - eutanazija svih svinja na zaraženom gospodarstvu.

U 2024. je došlo do opadanja broja zaraza.

"Tad su se ljudi malo opustili, kao i mjere, ali on je i dalje tu. I u populaciji divljih svinja, a moguće i u ilegalnom dijelu svinjogojstva. U slučaju da je netko zaklao svinju koja je bila u inkubaciji - takav virus ostaje virulentan i 1000 dana nakon zamrzavanja", smatra.

"Možete zamisliti pod kakvim pritiskom smo trenutačno. Timovi u Slavoniji već dva mjeseca rade na eutanaziji, na vrućinama, u skafanderima...", govori predsjednik veterinarske komore i dodaje da čitavo vrijeme apeliraju na svinjogojce da pomognu kolegama i pridržavaju se uputa upravo da ne bi imali dodatno širenje virusa.

Lovci, berači gljiva - isto budite na oprezu

"Cijelo vrijeme se ukazuje na ljudski faktor", napominje on. "Kad imamo preskakanja iz sela u selo, međusobno udaljenih više desetaka kilometara, onda ne možemo isključiti taj ljudski faktor i to sivo tržište; i svinjama i svinjskim proizvodima", podcrtava.

No ne trebaju samo svinjogojci biti na oprezu.

"Osim svinjogojaca pritom moramo upozoriti i na ljude koji se bave šumskim poslovima - poput lovaca i berača gljiva, izletnika... To su stvari koje mogu ugroziti uzgoj svinja ako se dolaskom na gospodarstvo ne presvučemo, dezinficiramo sebe, kao i opremu jer pritom možemo donijeti virus od divljih svinja", upozorava veterinar.

Koliko virus može preživjeti?

"Neće bolest sutra prestati", govori Zemljak pa ističe, "mislim da smo sad u fazi da moramo zaštititi velike farme".

U sušenim i dimljenim proizvodima virus može ostati - tjednima, dok u zamrznutom mesu aktivan može biti i do 1000 dana. Napominje da do ponovnog izbijanja može doći i do godinu-dvije, ukoliko svinjogojci aktivno ne pomažu suzbijanju virusa ASK-a.

"Ako uočite neke nezakonite radnje - držanje svinja bez dokumentacije, nabava svinja preko granice na crno, nezakonitog klanja... prijavite ih", rekao je apelirajući prije svega na sve svinjogojce, ali i ostale građane.